Novi broj Tarsatike

23. travnja 2013.

Tarsatika, XII-XIII (Rijeka, travanj 2012./ 2013.) 25-27.
Tarsatika, XII-XIII (Rijeka, travanj 2012./ 2013.) 25-27.

Na spomendan sv. Jurja, zaštitnika Trsata, Zvonimir Kamenar, glavni urednik Tarsatike, predstavlja novi broj glasila Kluba prijatelja Grada Trsata.

U glasilu za kulturna i društvena zbivanja, koje izlazi već dvanaestu godinu nanizavši upravo svoj 25 broj, pišu, među ostalim, trsatski fratar Emanuel Hoško (Još se govori o ostavci pape Benedikta XVI.), Zvonimir Kamenar (Samostalna izložba Marice Jardas u Ronjgima), Goran Moravček (Adam Muchtin, graditelj crkve na Vežici napokon u njoj i počiva), kap. Miljenko Polić (Moje reminiscencije na dane plovidbe), Vedrana Spadoni Štefanić (Ružica Ažman – Ružica Trsačka)… (Goran Moravček)

Cijena pojedinog primjerka: 10,00 kn / Narudžbe: Klub prijatelja Grada Trsata, Šetalište Joakima Rakovca 33, 51000 Rijeka

U spomen na književnicu Zdravku Žeželić Alić (1940. – 2012.), uz prigodnu riječ o bivšoj izvršnoj urednici Tarsatike, objavljen je rukovet njezinih pjesama.

ZAVAVIK

va dragon kraju

malo j’ starine ustalo

oko mamino

zavavik zaspalo

v ruki mi j’ kuša

struk ružmarina

va grlu mi j’ kanat

trajna nina nina

Fotografija u genima Pere Lovrovića

20. travnja 2013.

Pero Lovrović izložba: Ono što volim...
Pero Lovrović izložba: Ono što volim…

Pero Lovrović priredio je izložbu fotografija nazvanu “Ono što volim” u Galeriji Pjer u Praputnjaku. Otvorenje je u subotu, 20. travnja, u 18 sati.

Stoga što imam čast otvoriti izložbu, mogao sam vidjeti unaprijed odabrane fotografske motive. Iskreno, ostao sam iznenađen, jer Peru Lovrovića znam odavno, kao foto-kroničara, a njegove “lirske” slike nisam imao prilike vidjeti.

Unazad više od tri desetljeća gotovo da nije bilo događaja u Rijeci koji Pero nije snimio. Njegov je slučaj zanimljiv stoga što je radio dva posla – jedan jer je bio zaposlen, a drugi jer ga je volio. Bio je recepcionar na plaći u Hotelu Bonavia, ali, istovremeno fotoreporter, honorarac, u Večernjaku i drugim Vjesnikovim izdanjima. Osobno, vidio sam ga nebrojeno puta s fotoaparatom u ruci, a nijednom kao recepcionara u Bonaviji. Hvatamo, vjerojatno, kao ljudi valne dužine koje nam odgovaraju.

Pero je, kaže mi, otkrio tzv. lijepu fotografiju otkako je u mirovini. Fotke su različitije od onih žurnalističkih koje je snimao nekoliko desetljeća. Spomenuo mi je kako namjerava u Galeriji Pjer u Praputnjaku prirediti izložbu fotografija iz novinskih crnih kronika. Za njega je “crna” kraljica novinarstva. To kaže čovjek, izgledom gorostas, ali meke duše. Usto – nježno pjeva.

Galeriju Pjer, u obiteljskoj kući u Praputnjaku uredio je Pero Lovrović svojim rukama. Ima li bolje pozivnice od svega navedenog?

Dakle, subota, 20. travnja 2013. u 18 sati u Galeriji Pjer u Praputnjaku (Ogradica), odmah kraj crkve, otvara se izložba fotografija Pere Lovrovića pod nazivom “Ono što volim”. (Goran Moravček)

 

Spašavanje rimske Rijeke

7. travnja 2013.

Principij u Starom gradu
Idejna rekonstrukcija rimskog vojnog stožera – Principija – u riječkom Starom gradu

Rimski zid jedan je od najznačajnijih povijesno-kulturnih spomenika Rijeke i njezine okolice. Prijeti mu propast kao i mnogim spomenicima kulturno-povijesne baštine u gradu. Mario Zaccaria (29), riječki arheolog, želi spriječiti takav ishod. Zaccaria u subotnjem prilogu La voce del popola (br. od 6. travnja 2013.) ističe iznimnu vrijednost Rimskoga zida te ukazuje na moguće putove njegovog spašavanja i vrednovanja. ČITAJ VIŠE O TOME

Liburnijski limes, kako se još naziva, bio je dio rimskog obrambenog sustava te se protezao preko Slovenije, Italije sve do Austrije. Rimljani ga podižu kako bi zaštitili Carstvo od najezda barbarskih plemena. Zid nije tekao u neprekinutom nizu nego je zatvarao geostrateške položaje i pravce. Sredinom 2. st. na područje Rimskog Carstva provaljuju germanska plemena. Tad se gradi obrambeni sustav – Praetentura Italiae – koji zatvara najranjivije prilaze Apeninskom poluotoku kroz istočne Alpe. Na žalost, Rimskom zidu na Kozali gdje se naziru njegovi ostatci prijeti propast. ČITAJ VIŠE O TOME

Naslopvnica subotnjeg priloga
Naslovnica subotnjeg priloga La voce del popola

Tragovi rimskog obrambenog sustava pronađeni su i na uzvisini Solin iznad Kostrene. ČITAJ VIŠE O TOME 

Na mjestu Staroga grada postojalo je u vrijeme rimskog osvajanja manje naselje Tarsatica, koje se razvilo zahvaljujući geostrateškom položaju, obilju vode i pogodnoj luci blizu ušća Rječine. Izronili su mnogi tragovi drevne Tarsatike. ČITAJ VIŠE O TOME

Rimski vojni stožer (Principija), terme iz rimskog doba, ranokršćanska bazilika s prekrasnim podnim mozaicima svjedoče o iznimnoj kulturno-povijesnoj baštini današnje Rijeke. ČITAJ VIŠE O TOME

Postoje planovi predstavljanja riječke kulturno-povijesne baštine. Nadam se samo kako sve nije tek predizborni trik? ČITAJ VIŠE O TOME

Početak radova na uređenju Arheološkog parka na mjestu rimskog Principija
Početak radova na uređenju Arheološkog parka na mjestu rimskog Principija

Veseli domoljubi iz “Kvak” kluba

Spomen ploča Menciju Klementu Crnčiću uz prugu kod Plasa iznad Hreljina
Spomen ploča Menciju Klementu Crnčiću uz prugu kod Plasa iznad Hreljina

Piše: Goran Moravček

Menci Klement Crnčić, slikar, rođen je na današnji dan, 3. travnja 1865. godine, u mjestu Bruck an der Mur, Austrija. Preminuo je u Zagrebu 9. studenog 1930. Živio je u Beču i Lovranu, a 1900. godine dolazi u Zagreb gdje s Belom Čikoš-Sesijom otvara Višu školu za umjetnost i umjetni obrt, koja kasnije postaje Likovna akademija.

Menci Klement Crnčić, reljef sa spomen ploče "Kvak" kluba
Menci Klement Crnčić, reljef sa spomen ploče “Kvak” kluba

Crnčić je bio i član Kvak kluba, čiji je naziv nadahnut, uz čašicu vina i pjesmu, kreketanjem žaba. Klub je osnovan u jednoj gostionici uz zagrebački savski most 1879. godine, a djelovao je kroz punih šezdeset godina. Članovi su mu bili mnogi uglednici, među inima književnici August Šenoa, Vladimir Mažuranić, Hugo Badalić, Josip Eugen Tomić, Gjuro Deželić te predsjednik Akademije Josip Torbar i drugi. Klub nije imao predsjedavajućeg, već se svakih 14 dana redao drugi član kao Kvakisimuss.

Temeljna zadaća članova Kluba bilo je – veselo druženje domoljuba. Za to postoji i dokaz u našem zavičaju.

Slikaru Menciju Klementu Crnčiću, Slikokvaku, članovi Kvak kluba, Kvakači, postavili su spomen-ploču uz željezničku prugu na Plasama iznad Hreljina s natpisom: “Slikokvaku / MENCIJU KL. CRNČIĆU / koji s ovoga ljupka mu vidika / kistom svojim mnoge posnimi krasote / Hrvatskoga od starine primorja i gorja / sirote Učke gordog Velebita i sinjeg / nam Jadrana / vjernoj u ljubavi / Kvakačka braća / MCMXXXIII”.

Na tome je mjestu slikar Menci Klement Crnčić bio nadahnut stvarajući svoj veliki triptih, sliku Pogled na more s Plasa. Svojevremeno je to djelo krasilo prostore nekadašnje jugoslavenske Narodna Skupština u Beogradu. Što je bilo s triptihom nije poznato, a navodno je zagubljen.

Spomen ploča Slikokvaku, tada već preminulom Menciju Klementu Crnčiću, bila je otkrivena u nedjelju 24. lipnja 1933. godine, a tom prigodom je na svečanosti bila, uz ostale uzvanike, načelnika općine Hreljin D. Kučana i župnika Matejčića, školska mladež s nastavnicima, gradjanstvo i seljaštvo, koje je samo okitilo ploču zelenilom.

Spomen ploču, 140 cm visoku i 90 cm široku, izradio je sušački klesar Rude Matković, poznat i po tome što je isklesao mnoge kipove i oltare, a među ostalim i rozetu na zvoniku đakovačke katedrale. Plaketa od mjedi na ploči djelo je Ive Kerdića. Kroničari su zabilježili kako su Kvakači došli na otkriće brzovlakom iz Zagreba, a dočekao ih je narod s načelnikom, koji je obavio otkriće, a blagoslovio ploču župnik, koju je preuzeo načelnik uz dirljiv i zanosan govor.

Ploču je 1995. godine obnovilo riječko Elektroprimorje. Svaka čast!