Giovanni Kobler najznačajniji povjesničar Rijeke

Rijeka, Fiume, Piazza delle Erbe, danas Koblerov trg s rodnom kućom Giovanni Koblera

Piše: Goran Moravček

Najznačajniji povjesničar Rijeke, Giovanni / Ivan/ Kobler rođen je na današnji dan, 22. kolovoza 1811. u Rijeci. Njegovo djelo Memorie per la storia della liburnica città di Fiume, objavljeno u tri knjige 1896. godine i do danas je ostalo nezaobilazno štivo svih onih koji se žele temeljitije upoznati s prošlošću Rijeke, ali podjednako i s poviješću Opatije, Kastva, Bakra, Veprinca, Mošćenica i drugih okolnim mjesta. Umro je 2. srpnja 1893. godine u rodnome gradu i nije dočekao objavljvanje svoga djela. Sahranjen je u obiteljskoj grobnici na Kozali.

Koblerov otac Marko Valentinov bio je rodom iz Kranjske, a u Rijeku je stigao kao trgovac koncem osamnaestog stoljeća. Oženio je Riječanku Tereziju Lusser 1795. godine, a status punopravnog riječkoga građanina stekao je 1801.

Giovanni Kobler rođen je u zgradi koja je stajala na mjestu današnje robne kuće Varteks. Cijeli trg danas nosi Koblerovo ime, a u doba njegova dolaska na svijet kao obiteljsko boravište bila je upisana adresa Vicolo dell’Erbe br. 223. Prevoditelj Oskar Kisić, koji na žalost nije uspio prevesti cijelo Koblerovo djelo s talijanskoga na hrvatski jezik, taj je prostor pred kućom Koblerovih (Piazza dell’Erbe) preveo kao Zeleni trg stoga što je ondje bila nekoć glavna gradska tržnica.

Nakon osnovnog i gimnazijskog školovanja, Kobler odlazi na studij prava u Zagreb. Nakon završetka školovanja vraća se u Rijeku i zapošljava se u općinskim službama. Radio je kao odvjetnik i sudac. U šezdesetoj godini života počinje primati mirovinu u svojstvu carskog ministarskog savjetnika. Umirovljeničke dane je proveo u Rijeci marljivo prikupljajući građu za povijest grada i bliže okolice. Živio je u kući u današnjoj Verdijevoj 11.

U potrazi za riječkim povijesnim vrelima, Kobler je posjetio arhive u Beču, Grazu, Veneciji, Udinama, Devinu, Trstu, Gorici, Ljubljani, Pazinu, Rovinju i drugdje. Dopisivao se s mnogim povjesničarima toga doba pa je znao I. Kukuljevića Sakcinskog, B. Benussia, P. Kandlera, J. Volčića…

Premda je Koblerov rukopis ostao nedovršen, općinsko vijeće Rijek je donijelo odluku u srpnju 1894. da se djelo objavi. Stručna komisija na čijem je čelu bio Aladar Fest, povjesničar i riječki gimnazijski profesor u travnju 1896. priredila je rukopis za tisak. Koblerove Memorie per la storia della liburnica città di Fiume tiskane su povodom proslave tisućite obljetnice postojanja Ugarskoga Kraljevstva. Gotovo 900 stranica Koblerove povijesti u tri knjige otisnuto je u tiskari E. Mohovicha. Zanimanje Riječana bilo je golemo te je djelo otisnuta u nakladi od 2000 primjeraka ubrzo rasprodano. Koblerove Memorie objavljene su 1978. godine kao reprint, a pokušaj da se djelo objavi i na hrvatskom jeziku samo je polovično uspio 1995. godine. Bio sam urednik i nakladnik toga izdanja, koje je, na žalost, ostalo nedovršeno uglavnom zbog novčanih (ne)prilika.