Trsatski spomen na kardinala Franju Kuharića

!5. travnja 2013.

Kardinal Franjo Kuharić na Trsatu
Kardinal Kuharić na Trsatu 1991. godine prigodom proslave 700. obljetnice Svetišta

Kardinal Franjo Kuharić, rođen na današnji dan, 15. travnja 1919. u Gornjem Pribiću (+Zagreb, 11. ožujka 2002.), bio je povezan s Trsatom.

Prvi je istaknuo Trsat kao Hrvatski Nazaret. Naglasio je to u monografiji Marijin Trsat, koju sam objavio kao nakladnik 1991. godine povodom 700. obljetnice Trsatskog svetišta te ponovo 2003. uoči dolaska pape Ivana Pavla II. u Rijeku.

U predgovoru monografiji, kardinal Kuharić je spomenuo kako je njegova majka odlazila na Trsat, a on je prvi put hodočastio kao svećenik 1948.

Fra Bonaventura Duda i kardinal Kuharić
Fra Bonaventura Duda prikazuje kardinalu Franji Kuhariću moćnik Barbare Frankopan 1991. godine

Napisao je: Trsat me podsjeća na Nazaret! Povezanost Trsata s Nazaretom jedan je od razloga da se u ovom svetištu Marija ističe kao uzor obiteljskog života u duhu Nazareta (…) Danas je obitelj u krizi. Iz nje nestaje sve više onog nazaretskog duha požrtvovnosti, poniznog služenja, vjernosti, ljubavi i sabranosti u Bogu. Ova civilizacija ima velikih mogućnosti da pomogne obitelji u njezinom životu, ali ta civilizacija stroja i težnje za uživanjem, grozničave trke i neprestane buke razbija jedinstvo obitelji. Ona postaje duhovno prazna. Obitelj više ne živi od pravih i vječnih vrijednosti. Zato u njoj ima sve manje životne radosti. Što više sebičnost postaje vladarem obitelji, to ona postaje siromašnijom i nesretnijom.

Kardinal Franjo Kuharić je također odabrao ime Zavjetne crkve palima za Domovinu na zagrebačkom Sigetu, izgrađene prema projektu Nikole Bašića. Ime crkve – Sveta Mati Slobode – odabrano je iz drevnih litanija Majke Božje Trsatske. Litanije se nalaze u molitveniku Raj duše što ga je Katarina Zrinski, žena Nikole Šubića Zrinskog, dala tiskati 1560. u Padovi. Litanije su nastale kao molitveni zazivi Majci Božjoj u doba kad je Hrvatska pod najezdom osmanlijskih osvajanja svedena na Ostatke ostataka.

Unikat molitvenika čuva se u riznici Franjevačkog samostana na Trsatu. (Goran Moravček)