Nov 192016
 
Grobnik – Kraljevica – Crikvenica – Novi Vinodolski – Ledenice – Lič – Fužine

frankopani_kraljevica_montaza

U kaštelu Nova Kraljevica otvoren je posjetiteljski centar “Putovima Frankopana”

Piše: Goran Moravček

Frankopani su, uz Zrinske, najpoznatija hrvatska obitelj, koja se tijekom minulih vijekova, od 13. do 17. stoljeća, snažno utkala u našu nacionalnu povijest. Iza njih je ostala bogata povijesno-kulturna baština. Na otoku Krku s kojega potječu, njihovo prezime se spominje uz Gradec, Vrbnik, Bašku, Krk, Dobrinj, Omišalj i otočić Košljun, a na kopnu u drevnom Vinodolu uz Grobnik, Trsat, Bakar, Kraljevicu, Crikvenicu, Novi Vinodolski, Ledenice, Bribir, Grižane, Drivenik, Hreljin, potom uz Čabar, Severin na Kupi, Brod na Kupi i Staru Sušicu te Senj, Bosiljevo, Brinje, Modruš, Ogulin, Novigrad na Dobri, Ozalj, Ribnik…

putujmo

Putujem(o)! Nakon više od tri stoljeća, otkako je slavna obitelj prestala postojati, počeli smo “otkrivati” njihovo graditeljsko nasljeđe. Napokon! U turističkom smislu to je još uvijek “terra incognita”. Stoga je putovanje zanimljivije! Jer, lutajući godinama predjelima udaljenim od Rijeke svega dvadesetak, tridesetak kilometara – a dvaput sam u mladosti krstario Europom autostopom i tumarao dalekim prostranstvima Afrike – često sam se osjećao kao da ulazim u skriveni svijet bajki. Korak od mora, dva od sniga!

Među mnogim mogućnostima odabrao sam put, prošavši ga mnogo puta do sad, lutajući sam ili u društvu zainteresiranih suputnika: Grobnik – Kraljevica – Crikvenica – Novi Vinodolski – Ledenice – Lič – Fužine.

frankopani_grobnik_montaza

Grad Grobnik ili “Jelengrad”, kako su ga nazivali nekoć prema gradskoj kapalici sv. Jelene, smješten je 466 metara nad morem. Grobnik je vrlo staro mjesto, jer je utvrđeno kako je u rimsko doba bilo ovdje naselje, a navodi se i u Antoninovom itinereru. Pod vlast Frankopana došao je 1225. godine, a 1288. prilikom potpisivanja Vinodolskog zakonika spominju se predstavnici grobničkog kotara plovan (župnik) Kirin, satnik Slavan, te Damjan Kinović, Paval i Slavina Vukodružić. Kada je 1416. Nikola Krčki kupio grad Okić za 2500 dukata dao je kao jamstvo grad Grobnik sa svim njegovim pravima i užicima. Tri godine potom knez Nikola je uspio isplatiti sav dug za Okić pa Grobnik dolazi ponovo u posjed Frankopana. Grobnik je 1550. godine pripao Katarini Zrinskoj. Kronike bilježe kako su Turci 1600. godine provalili u grad i opustošili ga. Godine 1642. sačinjen je urbar grobnički pisan hrvatskim jezikom. U nizanju godina i događaja, značajnih za nacionalnu povijest, preskačem stoljeća i imena vlasnika i(li) upravitelja Grobnika. Godine 1862. pod Grobnikom, na prostranom polju pred tisućama ljudi, biskup J. J. Strossmayer posvetio je zastavu tadašnje Riječke županije. U kaštelu možemo posjetiti Zavičajnom muzej – Etnografsku zbirku te Galeriju suvremene likovne umjetnosti.

frankopani_kraljevica3

Posjetiteljski centar “Putovima Frankopana” u kaštelu Nova Kraljevica

Kraljevica. O kaštelu Nova Kraljevica, podignutom 1650. godine, kojega ovdašnji žitelji nazivaju “Frankopanskim gradom”, premda mu je prvotni vlasnik, i graditelj, bio poduzetni Petar Zrinski, isplela se predaja što dotiče samo biće hrvatske nacionalne povijesti. Upravo je ovdje, navodno, skovana urota Petra Zrinskog (1621.-1671.) i Frana Krste Frankopana (1643.-1671.), čiji su životi skončani na stratištu Bečkog Novog Mesta ili Bečkog Novigrada (njem. Wiener Neustadt). Pred kipom Majke Božje u kapelici kaštela, zavjerenici su se zavjetovali kako će Hrvatsku osloboditi od tuđina. Kada je urota propala, priča legenda, a ona u ovome kraju još živi, zvono na kapelici sv. Katarine, isto ono što na gradskome groblju zvoni još i danas, žalobno je jecalo javljajući kraljevičkom puku vijest o pogibiji nacionalnih junaka. Tamo gdje završava predaja počinje povijest. Ona je i u slučaju frankopanske materijalne baštine iznimno bogata o čemu svjedoče ostaci njihovih dvorova, utvrda i crkvi. Uvjerit ćemo se u to prolazeći Vinodolskom dolinom uz Hreljin, Drivenik, Bribir i Grižane.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Grad Hreljin imao je važno srateško značenje, ali nakon što je minula opasnost od Turaka te gradnjom Karolinske ceste, koja je tridesetih godina 18. stoljeća spojila Krlovac s Bakrom i Rijekom, stari hreljinski grad je napušten.

frankopani_drivenik2

Pogled s Tribaljskog jezera na kaštel Drivenik, grad bez ijednog žitelja.

frankopani_bribir

Frankopanskih tragova u Bribiru je malo. Godine 1878. porušen je dio kaštela zbog gradnje škole.

Crikvenica. Na ušću riječice Vinodolčice (ili Dubračine) u more stajala je svojevremeno kapelica Blažene Djevice Marije, koja je 1412. bila toliko zapuštena da ju je pobožni knez Nikola IV. Frankopan dao preurediti. Uz crkvu je dao podići pavlinski samostan. Danas ovdje nema ni pavlina ni samostana, jer je red ukinuo car Josip II. 1760 godine, a kaštel, odnosno samostan, pretvoren je u turističko zdanje. Župna crkva Uznesenja Marijina vremenom je proširivana i preuređivana. Glavni barokni oltar posvećen Majci Božjoj, izgrađen 1776. godine, potječe iz pavlinske drvorezbarske radionice. Kip Bogorodice pred crkvom isklesao je kipar Zvonko Car, autor opatijske Djevojke s galebom.

frankopani_novi1

Novi Vinodolski

Novi Vinodolski. Grad Lopar, čiji su tragovi gotovo zatrti, jer ga je 1598. potpuno razorio mletački admiral Bembo, stariji je od Novoga grada, koji je došao u posjed Krčkih knezova 1225. godine. Frankopani su kod Lopara sagradili novi čvrsti grad, u kojem je 1288. sastavljen Vinodolski zakonik. Novi grad je bio središte frankopanske uprave u Vinodolu, drevnom području koje se protezalo od Grobnika do Ledenica. Osim Frankopanskih knezova, povijest Novoga je obilježio 1493. godine dolazak biskupa Kristofora iz Modruša, koji je sa Stolnim kaptolom izbjegao iz Like nakon Krbavske bitke 1493. Otada je Novi i biskupski grad.

frankopani_novi4 Muzej u Novom ima zanimljivu postavu, a čuva brojne ostatke lokalne i nacionalne povijesti

Ledenice. Nakon posjeta Novom, proći ćemo uz Ledenice, smještene na kruni brijega, koje su danas samo ruševine nekada slavnoga grada. Stare Ledenice bile su opasane zidom i kulama. Knez Nikola Frankopan držao je Ledenice do svoje smrti 1432., nakon čega su njegovi sinovi 1449. godine podijelili očevinu. Dujam Frankopan dobio je Ledenice. Turci su 1522. spalili grad. Kako je s knezom Franjom Frankopanom izumrla njegova muška loza, gradom su zavladali uskoci. Ledenice su kao krajiška utvrda imale veliku važnost, ali nakon što je minula turska opasnost grad je počeo propadati. U blizini Ledenica uređen je vidikovac u sklopu projekta Oči Vinodola.

frankopani_ledenice

Pogled sa staroga groblja na ledenički kašel od kojeg su preostale samo ruševine

Bribirska šuma. Put nas iz Ledenica vodi zavojitom cestom u Bribirsku šumu gdje putnici namjernici staju na okrijepu u Vagabundinu kolibu. Ondje služe gostima jela iz starine, sezonsko samoniklo bilje, sir u ulju s primorskim travama i kojekakve druge delicije.

frankopani_vagabund1Planinarski dom Vagabundina koliba u Bribirskoj šumi u blizini Liča nudi razna kulinarska iznenađenja,  a nalazi 864 m/nm podno planinskog masiva Viševice.

frankopani_fuzineFužine

Izlet završavamo šetnjom uz fužinsko jezero Bajer. Ali, put tragovima Frankopana iz Fužina može nas odvesti do nekadašnjih frankopanskih kaštela u Čabru, Severinu na Kupi, Brodu na Kupi i Staroj Sušici. Stoga, putujmo zajedno!

putujmo

facebook_logo

TERENSKA NASTAVA

 

GORAN MORAVČEK

goran_slika_vizitka

KONTAKT:

095/391 46 70

E-mail: moravcek@gmail.com

Izvanučionička nastava uz stručno vodstvo

Imam višegodišnje iskustvo u provedbi izvanučioničke nastave uz stručno vodstvo

za učenike svih razreda osnovnih i srednjih škola te za studente.

GORAN MORAVČEK: Povjesničar kulturno-povijesne baštine. Licencirani turistički vodič (hrvatski, engleski) te počasni turist. vodič za sakralnu baštinu PGŽ

GORAN MORAVČEK: Povjesničar kulturno-povijesne baštine. Licencirani turistički vodič (hrvatski, engleski) te počasni turist. vodič za sakralnu baštinu PGŽ

Prijedlog programa izvanučioničke nastave uz stručno vodstvo sastavio sam sukladno Pravilniku o izvođenju izleta, ekskurzija i drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti izvan škole (NN 87/14; 81/15).

Nastojao sam predložiti one programe koji su objedinjeni sadržajima za nastavne teme iz zavičaja. O zavičajnim temama učenice i učenici osnovnih škola uče u razrednoj nastavi, ali i u starijim razredima, na satovima Prirode i društva te zemljopisa i povijesti.

Sa zavičajnim temama upoznaju se i učenici srednjih škola te se izvanučionička nastava uz stručno vodstvo može prilagoditi i njima.

Krenimo u šetnju!

LIJEPA NAŠA – RIJEKA

S Jadranskog trga krećemo upoznavati lijepu našu – Rijeku. Preko Korza do Staroga grada, dotičući obalu i luku, došetat ćemo do Vele place i Hrvatskog narodnog kazališta, a potom i do rodne kuće Ivana pl. Zajca. Saznat ćemo zašto je prokopan Mrtvi kanal, prijeći ćemo Most hrvatskih branitelja. Sušak i Rijeka dotakli su se na mostu nad Rječinom. Priču o povijesti grada završit ćemo uz spomenik književniku Janku Poliću Kamovu. (KLIKNI I POGLEDAJ NA KARTI)

Lijepa Naša nastala u Rijeci!

Antun Mihanović napisao je 1835. godine stihove “Horvatske domovine”, himne u čast Lijepoj Našoj, na današnjem riječkom Jadranskom trgu! Mihanović je radio u Rijeci kao guberijalni tajnik, od 1823. do 1828. i od 1834. do 1836. Dok je boravio u  Rijeci, potpisivao se kao Mihanovich Antal Fiumei Követ. Radio je i živio u zgradi Guberijalne palače ili stare Guvernerove palače u kojoj je i skladana “Horvatska domovina”. Ta je zgrada postojala od 1780. do 1895. godine. Nakon rušenja, na mjestu parka sagrađena je Palača / Palazzo Adria, a na mjestu stare Guvernerove palače uređen je današnji Jadranski trg. KLIKNI I SAZNAJ VIŠE!

Gostovao sam u emisiji kod Roberta Knjaza. Pogledaj video!


Grad u gradu:

TRSAT

Grad Trsat spominje se u Vinodolskom zakonu, drevnom običajnom pravu zapisanom glagoljicom 1288. godine. Trsat nije istovjetan s Tarsaticom, koja se nalazila na području današnjeg riječkog Starog grada. Grad Trsat bio je u posjedu knezova Krčkih, Frankopana, potom riječkih kapetana sve dok ga nije stekao Laval Nugent, ovjenčan vojnom slavom. On u kaštelu uređuje prvi muzej u Hrvatskoj.

Trsatska gradina i drevna župna crkva sv. Jurja

Trsatska gradina i drevna župna crkva sv. Jurja

Trsat je poznato hodočasničko središte gdje se štuje Gospa Trsatska, kraljica Jadrana. Razgledat ćemo crkvu i franjevački samostan, prošetati se perivojem te se Stubama Petra Kružića spustiti do središta Rijeke.


Sakralna baština Rijeke

katedrala_rijeka_web

Katedrala sv. Vida u Rijeci

Kao istaknutom stručnjaku i(li) znanstveniku ministar turizma Hrvatske, a na prijedlog Riječke nadbiskupije i Filozofskog fakulteta u Rijeci, dodijelio mi je status počasnog turističkog vodiča za sakralnu baštinu Primorsko-goranske županije. Nedovoljno poznata široj javnosti, sakralna baština Rijeke i ostalih mjesta, izuzetno je bogata. (KLIKNI I POGLEDAJ NA KARTI)

Rijeka 15. lipnja slavi blagdan sv. Vida, gradskoga zaštitnika. Kako se ovaj blagdan slavio kroz povijest, tko je bio sv. Vid i što on znači Rijeci i Riječanima govori Goran Moravček, povjesničar kulturne baštine, u emisiji “Katolički vidici” Radio Rijeke. Autorica emisije: Irena Hrvatin. Emitirano u nedjelju 15. lipnja 2014. u 8:40 sati.

 


 

 

DEVIN (DUINO) – AKVILEJA (AQUILEA)

 

Otkrivamo povijest Rijeke na području Julijske krajine:

Rijeka – Devin – Monfalcone – Akvileja

NAZOVITE: 095/ 391 46 70

duino_devinDevin/ Duino: Grad na litici

Polazak iz Rijeke u jutarnjim satima preko Pasjaka – Kozine za Devin (Duino). U Devinu (Duino), kaštelu pokraj Trsta, stolovali su Devinski grofovi, gospodari Rijeke i okolice (1139. do 1399.). Na litici su vidljivi ostaci starog kaštela odakle su Devinci upravljali današnjom Rijekom, Kastvom, Mošćenicama, Klanom… Istaknuti članovi te obitelji sahranjeni su u crkvi sv. Jeronima u riječkom Starom gradu.

U Devinu je 1945. godine potpisan sporazum i razgraničenju (Morganova linija), a ondje je bilo i sjedište Slobodnog Teritorija Trsta (1947.- 1954.). Nakon posjete dvorcu Duino (ulaznice 6,00 € po osobi – dvorac i bunkeri – grupe preko 25 osoba) nastavak za Monfalcone. Neposredno iza Drugoga svj. rata (1946.-1948.) iz ovdašnjeg brodogradilišta je oko 2.500 radnika došlo u Rijeku tijekom tzv. “kontraeksodusa“. Mnogi od njih su tijekom Informbiroa završili na Golom otoku. Prolazak uz tršćansku zračnu luku Ronchi dei Legionari. Dabriele D’Annunzio je poveo iz Ronchia dragovoljce, koji su 12. rujna 1919. godine prevratom preuzeli vlast u Rijeci. Događaj je u povijesti poznat kao “La Marcia di Ronchi” i imao je dalekosežne posljedice za naš grad.

Akvileja (Aquileia) je bila značajno rimsko središte. Cesta iz Aquileie doticala je rimsku Trsaticu, Ad Tures (Crikvenicu) Seniu (Senj) te je nastavljala za Sisciu (Sisak), odnosno Salonu (Solin).

aquilea_bazilikaAkvilejska bazilika

Usponom kršćanstva, akvilejski patrijarsi bili su, među ostalim, vladari i vlasnici naselja iz kojeg se razvila današnja Rijeka. U njihovo ime gradom na Rječini upravljali su Devinci, a od 1399. godine vladari iz obitelji Walsee (Favalići). Akvilejski patrijarhat bio je isprva nadređen pulskim biskupima m koji su imali crkvenu vlast u Gradu sv. Vida. Patrijarsi su izgubili svjetovnu vlast 1420. nakon poraza od Venecije, ali su zadržali duhovno vodstvo. Patrijarhat je ukinut 1751. godine. Akvileja je bila jedan od najvećih i najbogatijih rimskih gradova. Iskapanja su otkrila jednu ulicu i sjeverozapadni kut gradskih zidina, dok Državni arheološki muzej sadrži više od 20.000 natpisa, skulptura i drugih starina (staklenih posuda, rimskog novca i dr.) iz Akvileje. Većina rimskih ostataka još leži neotkrivena pod livadama Akvileje, gdje se nalazi – najveći netaknuti rimski grad!

Patrijarhalna bazilika je veličanstvena građevina s podnim mozaikom, a igrala je ključnu ulogu u pokrštavanju velikog dijela središnje Europe u ranom srednjem vijeku. Zbog toga su arheološke iskopine i patrijarhalna bazilika upisani na UNESCO listu svjetske baštine.

Cijena po osobi: 145,00 kn (ukoliko je najmanje 30 izletnika u autobusu)

Uključeno:

  • Prijevoz kvalitetnim autobusom 31+1 sj. / 34+1 sj. prema programu,
  • Pratitelj putovanja
  • Osiguranje od nezgode
  • Organizacija puta

 Ulaznice nisu uključene u cijenu – iznosi navedeni!

LJUBLJANA – BOGENŠPERK – TROJANE

 

U ZAVIČAJU J. V. VALVASORA

(LJUBLJANA – BOGENŠPERK – TROJANE)

NAZOVITE: 095/ 391 46 70

CIJENA: 155,00 kn

Putujmo s Fluminensiom!

Tragom riječke povijesti do Ljubljane i Bogenšperka organizira Turistička agencija A.N.A.B.A.R. iz Rijeke. Pratitelj putovanja je Goran Moravček, povjesničar kulturno-povijesne baštine i licencirani turistički vodič. (KLIKNI I POGLEDAJ KARTU)

Ljubljana – Vidjet ćemo Valvasorovu rodnu kuću uz rijeku Ljubljanicu te proširiti svoja saznanja o povijesnim slovensko-riječkim vezama.

 

Bogenšperk – Iz Ljubljane odlazimo u Bogenšperk, utvrđeni grad pokraj Litije. Ondje je Valvasor osnovao knjižnicu sa znamenitom grafičkom zbirkom (oko 1000 svezaka i blizu 8000 grafika) te svojevrstan muzej raznovrsnih instrumenata, antikvarnih rijetkosti i numizmatičkih zbirki, a 1678. i prvu bakrorezačku radionicu sa tiskarom u Sloveniji. Nakon niza umjetničkih, kartografskih i putopisnih djela tiskanih u Bogenšperku, krenuo je (1680.) u projekt objavljivanja povijesti i mjestopisa Koruške, Kranjske i susjednih zemalja. (POGLEDAJ ALBUM)

Bogenšperk

Financirajući rad na svome velikom djelu  zapao je u novčane nevolje te je 1690. prodao svoju bogatu knjižnicu zagrebačkom biskupu Aleksandru Ignaciju Mikuliću (biskup od 1688. do 1694.). Bibliotheca Valvasoriana od tada se čuva u knjižnici Zagrebačke nadbiskupije, Metropolitani, danas u sastavu Hrvatskog državnog arhiva. Potkraj života, Valvasor je 1692. godine morao prodati i svoju kuću u Ljubljani te se preselio u Krško, gdje je i preminuo 19. rujna 1693. godine.

BogenšperkNakon razgleda Grada Bogenšperka okrijepit ćemo se u nedalekim Trojanama, povijesno važnoj cestovnoj postaji, koja se nalazi na prijevoju 563 metara n/v. U doba rimskog cara Augusta u Trojanama (Statio Atrantina, Atrans) je bila granica između Italije i provincije Norik. Kroz Atrans je prolazila rimska cesta Aquilea – Emona (Ljubljana) – Celeia (Celje). Valvasor spominje arheološke nalaze iz Atransa. Pod geslom našeg putovanja “Malo povijesti, malo pojesti” kušat ćemo u Trojanama nadaleko čuvene krafne.

trojane_krafne

Cijena po osobi:

  • 155,00 kn (ukoliko se za izlet prijavi najmanje 30 osoba)

Uključeno:

  • Prijevoz kvalitetnim autobusom 31+1 sj. do 35+1 sj. prema programu
  • Pratitelj putovanja
  • Osiguranje od nezgode
  • Organizacija puta

Doplate:

  • Ulaznice za Ljubljanski grad su 8,40 € po osobi za grupe preko 15 osoba s uključenom uspinjačom
  • Ulaznice za Bogenšperk 4,50 € po osobi

 

PUTUJEMO S FLUMINENSIOM

 

vittoriale_ulaz

Tragom riječke povijesti:

VITTORIALE DEGLI ITALIANI

DVA DANA!

(VERONA – SOAVE – NEGRAR – VITTORIALE – SALÓ)

CIJENA: 845,00 kn

goran_slika_vizitkaGoran Moravček

NAZOVITE: 095/ 391 46 70

PRATITE ME NA FACEBOOKU!

Krećemo na put tragovima riječke, ali istovremeno i svjetske povijesti. Cilj našeg putovanja je Vittoriale degli italiani (Gardone Riviera), boravište Gabriela D’Annunzia, nakon što se povukao iz Rijeke (Fiume). Organizator putovnja je ANABAR, turistička agencija iz Rijeke, a pratitelj putovanja je Goran Moravček, povjesničar kulturno-povijesne baštine i licencirani turistički vodič.

Gabriele D’Annunzio (1863.-1938.) mitska je osoba u talijanskoj književnosti i povijesti. Osvojio je Rijeku (Fiume) prevratom 12. rujna 1919. godine i zadržao vlast do siječnja 1921. Kao talijanski nacionalni heroj, nesuđenu Duce, povlači se na jezero Garda gdje je još za njegova života počelo uređivanje Vittoriale degli italiani. D’Annunzio je ondje živio do svoje smrti 1938. godine, a sahranjen je u mauzoleju. Tragovi Rijeke (Fiume) jasno su naznačeni na cijelom prostoru “političkog Gardalanda”.

O ulozi Gabriela D’Annunzia u povijesti Rijeke pisao sam u knjigama “Rijeka, prešućena povijest” (prevedena na talijanski!) i “Rijeka, između mita i povijesti”. Pročitajte moj članak o D’Annunzijevom pohodu na Rijeku u Sušačkoj reviji.

SAZNAJTE VIŠE O PROGRAMU PUTOVANJA


SVJEDOČANSTVA O RIJECI I OKOLICI TRAŽIMO

U ZAVIČAJU J. V. VALVASORA

(LJUBLJANA – BOGENŠPERK – TROJANE)

CIJENA: 155,00 kn

NAZOVITE: 095/ 391 46 70

Rijeka 1689. godine

Valvasor: Obojan prikaz Rijeke iz 1689. godine objavljen u djelu “Slava vojvodine Kranjske”

Janez Vajkard Valvasor / Johan Weichard Valvasor (Ljubljana, 1641. – Krško 1693.), slovenski zemljopisac i povjesničar, ostavio je zanimljiva svjedočanstva o našim krajevima, među ostalim o Rijeci, Kastvu, Opatiji, Voloskom, Lovranu, Mošćenicama, Klani… Saznajte kako je izgledala Rijeka u očima Valvasora u drugoj polovici 17. stoljeća.

Valvasorovo djelo “Slava Vojvodine Kranjske” (Die Ehre dess Hertzogthums Crain, Nürnberg, 1689.) izdržalo je kušnju vremena te je bilo i ostalo neiscrpan izvor podataka bezbrojnim čitateljima i mnogim znanstvenicima.

SAZNAJTE VIŠE O IZLETU


OTKRIVAMO POVIJEST RIJEKE NA PODRUČJU JULIJSKE KRAJINE:

DUINO (DEVIN) – MONFALCONE – AQUILEA

CIJENA: 145,00 kn

NAZOVITE: 095/ 391 46 70

aquilea_rimska2Aquilea

Akvileja (Aquileia) je bila značajno rimsko središte. Cesta iz Aquileie doticala je rimsku Trsaticu, Ad Tures (Crikvenicu) Seniu (Senj) te je nastavljala za Sisciu (Sisak), odnosno Salonu (Solin). Usponom kršćanstva, akvilejski patrijarsi bili su, među ostalim, vladari i vlasnici naselja iz kojeg se razvila današnja Rijeka. U njihovo ime gradom na Rječini upravljali su Devinci, a od 1399. godine vladari iz obitelji Walsee (Favalići). Akvilejski patrijarhat bio je isprva nadređen pulskim biskupima, koji su imali crkvenu vlast u Gradu sv. Vida.

duino_devin_stari_kastel_manja_slikaDuino: ruševine starog devinskog kaštela

SAZNAJTE VIŠE O IZLETU