Kvarner prije 101 godinu

Terasa opatijskog Hotela Kvarner 1913. godine
Terasa opatijskog Hotela Kvarner 1913. godine

 Piše: Goran Moravček

Prije sto i jednu godnu, Harald Bager (1856-1932) iz švedskog Malmöa boravio je na Kvarneru. Tamošnji gradski muzej (Malmö museer) objavio je na portalu Europeana zbirku njegovih fotografija iz 1913. godine, kad je Bager posjetio Rijeku, Opatiju, Lovran, Mali Lošinj i Krk.

rijeka2_1913

Na slici: Današnja Ulica Frana Supila


Naši krajevi bili su uoči Prvoga svj. rata u sastavu Austro-Ugarske Monarhije, koju je 8. lipnja 1867. godine ustanovio car Franjo Josip I. Sudeći prema slikama, Harald Bader je uživao na Kvarneru godinu dana uoči izbijanja Prvoga svj. rata čiji će kraj označiti konac dvojne monarhije, koja je bila podijeljena na zapadnu (cislajtanijsku – austrijsku) i istočnu (translajtanijsku – mađarsku) cjelinu. Opatija, Lovran, Krk i Lošinj bili su u Austrijskom primorju dok je Rijeka temeljem Hrvatsko-ugarske nagodbe (1868. g.) izravno pripala Ugarskoj kao izdvojeno tijelo (Corpus separatum).

rijeka_1913

Na slici: Stari grad


Željeznica je 1873. spojila Opatiju i Rijeku s Bečom, odnosno Peštom te su se ta dva mjesta počela ubrzano razvijati, dok su primorski gradovi koje je pruga zaobišla, poput Bakra i Senja, izgubili svoj nekadašnji značaj.

Rijeka je zahvaljući izdašnim mađarskim ulaganjima postajala uz Peštu najznačajniji grad Ugarske i njihova glavna luka dok su se Opatija i Lovran pretvarali u ljupka turistička središta, u koja su gosti iz cijele Europe stizali vlakovima te odsjedali u brojnim hotelima, pansionima i vilama nanizanima uz morsku obalu.

opatija17_1913

Na slici: Opatija


maliLosinj4_1913

Na slici: Mali Lošinj


krk2_1913

Na slici: Krk


lovran_1913

Na slici: Lovran


opatija9_1913


opatija19_1913


rijeka3_1913


 

 

Opatija tridesetih godina prošlog stoljeća

Opatija / Abbazia je bila od završetka Prvoga svj. rata i raspada Austro-Ugarske 1918. godine dijelom Kraljevine Italije. Talijanska uprava okončana je 8. rujna 1943. kaputulacijom fašističke Italije. Dokumentarni zapis La città di Abbazia dio je filmskog serijala obuhvaćenog naslovom Bellezze Italiane. U završnoj sceni filma prikazana je opatijska Madonna del Mare, kipara Hansa Rathauskoga iz Graza, koja se na hridi pred crkvom sv. Jakova nalazila od 1891. godine kao spomen na tragičnu smrt Arthura Kesselstadta, nestalog u olujnom moru. Od 1956. godina na tome mjestu stoji Djevojka s galebom crikveničkog kipara Zvonimira Cara. Replika Madonne, rad akad. kipara Zvonimira Kamenara, nalazi se u Parku sv. Jakova uz župnu crkvu i nekadašnji samostan.

 

  • Nalov izvornika: La città di Abbazia
  • Izvor: Archivio storico Luce
  • Datum: svibanj 1930.
  • Trajanje: 1 min 20 sekundi
  • Zvučni zapis: ne
  • Boja: ne
  • Autor: nepoznat

Ljeto u Opatiji 1932. godine. Cvjetni korzo.

 

 

  • Nalov izvornika: Abbazia. La riviera istriana assume il suo aspeto estivo
  • Izvor: Archivio storico Luce
  • Datum: svibanj 1930.
  • Trajanje: 1 min 39 sekundi
  • Zvučni zapis: ne
  • Boja: ne
  • Autor: nepoznat

 

 

  • Nalov izvornika: La vita vacanziera
  • Izvor: Archivio storico Luce
  • Datum: svibanj 1932.
  • Trajanje: 1 min 29 sekundi
  • Zvučni zapis: ne
  • Boja: ne
  • Autor: nepoznat